Udruga Ivana Perkovca – za očuvanje kajkavske ikavice i promicanje zavičajne kulturne baštine

zg

U Udruzi Ivana Perkovca u Šenkovcu obilježili Dane europske baštine 2023.

Suradnja triju institucija: Udruge Ivana Perkovca – za očuvanje kajkavske ikavice i promicanje zavičajne kulturne baštine iz ŠenkovcaSŠ Ban Josip Jelačić iz Zaprešića te OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice zajedničkim su projektom: Digitalni i zvučni zapisi poslovica i izreka kajkavskoga donjosutlanskog ikavskog dijalekta obilježili Dane europske baštine 2023. te tako ušli u brošuru Ministarstva kulture i medija.

Organizator je ovoga projekta spomenta Udruga (mentori: Jasna Horvat, Zdravka Kramarić), a suradnici su spomenuta srednja škole (mentorice: Zdravka Kramarić i Zvonimira Špoljar) te spomenuta osnovna škola (mentorice: Jasna Horvat, Maja Kralj).

Središnja je tema ovogodišnje manifestacije Živa baština koja ističe koliko je ključna uloga ljudi u njezinu očuvanju. Ova tema preispituje jesmo li doista pripadnici zajednice koji s ljubavlju smišljaju, stvaraju, otimaju od zaborava te brižno čuvaju i nesebično prenose nematerijalno kulturno nasljeđe budućim generacijama.

Upravo zato tri različite institucije s osnovnoškolcima, srednjoškolcima te umirovljenicima zapisane su poslovice osuvremenili radeći od njih QR kodove te videouratke.

Prije svega, treba istaknuti kako je Udruga objavila Mrežne poslovice i izreke ikavske kajkavštine te su one rezultat projekta provedenog u suradnji Udruge Ivana Perkovca – za očuvanje kajkavske ikavice i promicanje zavičajne kulturne baštine i Ministarstva kulture i medija, za odobreni program „Šenkovec, istraživanje i dokumentiranje usmene književnosti kajkavaca ikavaca za radionice, istraživanje i dokumentiranje”.

Mrežno dostupna knjiga Dobra misau nima cine – poslovice i izreke ikavske kajkavštine (uređivački tim: Jasna Horvat, Ivica Ivanković, Zdravka Kramarić) omogućuje nadopunjavanje novim poslovicama, izrekama, frazeološkom građom te zvučnim zapisima. Radi ispitivanja utjecaja raznolikosti govora ikavske kajkavštine na prepoznavanje, snimljeno je tridesetak izvornih govornika iz petnaeset različitih kajkavsko-ikavskih mjesta: Brdovec, Celine, Drenje Brdovečko, Dubrava Pušćanska, Ključ Brdovečki, Laduč, Marija Gorica, Marija Magdalena, Polog, Prigorje Brdovečko, Sveti Križ, Šenkovec, Trstenik, Vukovo Selo. Snimljeni su i govornici iz šest mjesta kajkavskih ekavskih govora koji su naglasno kajkavski: Jakovlje, Klanjec, Kraljevec na Sutli, Pušća, Šibice te Zaprešić.

Učenici dviju škola tijekom rujna i listopada snimali su odabrane govornike te spomenute zapise prenijeli u suvremene medije. Zvučne zapise snimila je učenica 2. razreda opće gimnazije Mia Kukolj pod mentorstvom prof. Kramarić kako bi napravila videozapis.

Audiozapise snimio je učenik 3. razreda opće gimnazije Karlo Kunjas unutar predmeta sociologija pod mentorstvom prof. Špoljar kako bi od njih napravio e-knjigu QR kodova.

Snimljene poslovice i izreke daju uvid u usmenu književnost kraja koji čuva zaštićeni govor, a njihova interpretacija prikazuje govornike različite dobi (od osnovne, srednje škole do umirovljenika) što je dokaz da poslovice i izreke žive među odabranom populacijom. Zvučni su se zapisi i obraditi (jezično i kulturološki opisali podaci o govornicima pojedinih poslovica). Ovakvim snimanjem različitih govornika i posebno uključujući mlađe uzraste čuva se kajkavska ikavica koja je zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro RH, a time i hrvatski jezični i kulturni identitet.

Događanje se upotpunilo i recitacijom pjesnika različite dobi koji pišu ovim zaštićenim govorom.

Ovim projektom stekao se uvid u glasovne zapise poslovica i izreka različitih govornika kajkavske ikavice kao zaštićenoga govora čime se još više doprinijelo njegovu statusu u društvu.

Ovakvim snimanjem različitih govornika i posebno uključujući mlađe uzraste čuva se kajkavska ikavica koja je zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro RH, a time i hrvatski jezični i kulturni identitet.

Autorica teksta: Zdravka Kramarić