Udruga Ivana Perkovca – za očuvanje kajkavske ikavice i promicanje zavičajne kulturne baštine

zg

KNJIŽNICA BALTAZAR ADAM KRČELIĆ

Narodna knjižnica Baltazar Adam Krčelić u Općoj pučkoj školi u Šenkovcu

O Baltazaru Adamu Krčeliću

Baltazar Adam Krčelić (Šenkovec, 5. veljače 1715. – Zagreb, 29. ožujka 1778.), zagrebački je kanonik, povjesničar i pravnik (smatra se da je rođen u kuriji na lokalitetu Vrbovščak u Šenkovcu – danas imanje Resovo). Pripadao je nižemu plemstvu brdovečkoga kraja i katkad je nosio pridjevak Krbavski (de Corbavia).

Pisao je i pod imenom Adalbert Barić (Barits). Bio je pristaša prosvijećenog apsolutizma. U Zagrebu se školovao kod isusovaca i u biskupskoj gimnaziji. Kao nadarena učenika poslali su ga studirati u Hrvatski kolegij u Beč. Studij je nastavio poslije u Bologni u Ilirskom kolegiju. Doktorirao je filozofiju i bogoslovlje. Vrativši se u Hrvatsku, kao prvu duhovničku dužnost imao je u crkvi sv. Martina pod Okićem gdje je bio kapelan, a potom i župnik u Selima kod Siska. Nedugo zatim postao je prefektom zagrebačkoga sjemeništa, a zatim i zagrebačkim kanonikom. Godine 1747. imenovan je rektorom Hrvatskog kolegija u Beču, a na to ga je mjesto postavio biskup Juraj II. Branjug. Napredak u domovini Krčelić je dočekao kad je zagrebački biskup postao barun Franjo Ksaver Klobušicki koji je ga imenovao za svog pobočnika. Biskup Franjo Thauszy opstruirao je Krčelićev rad na svim poljima: znanosti, crkvenom radu, častima i prihodima. Zbog toga je Krčelić svoju privatnu knjižnicu oporukom ostavio Kraljevskoj akademiji te je danas osnovicom hrvatske Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zato se Baltazar Adam Krčelić smatra utemeljiteljem današnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Krčelić je pisao na latinskom jeziku i kajkavskom narječju, a glavna su mu djela posvećena zagrebačkoj crkvenoj povijesti do polovice 17. stoljeća i političkoj povijesti Kraljevine Hrvatske do 1564. godine.

Krčelićev ljetopis Annuae sive Historia – Zapisi po godinama ili Povijest, dragocjen je izvor za povijest naznačena razdoblja, s mnoštvom podataka o prilikama u Hrvatskoj, osobito o seljačkim i krajišničkim bunama.

Ističu se još djela Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis – Povijest Zagrebačke stolne crkve te De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae notitiae praeliminares – Prethodne bilješke o kraljevinama Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji, u kojem namjerava dokazati da nasljednici ugarske krune (Habsburgovci), imaju pravo na krunu u Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji, ali i Bosni i Srbiji. Krčelić je autor jednog od najstarijeg pregleda povijesti hrvatske književnosti. Napisao ga je na latinskom jeziku, objavio u Varaždinu, a obuhvatio je hrvatske pisce od 14. do konca 17. stoljeća (od Augustina Kažotića do Pavla Vitezovića). O biskupu Kažotiću napisao je djelo na hrvatskom jeziku pod nazivom „Živlenje blaženoga Gazotti Augustina – zagrebačkoga biskupa.“ Nakon Pavla Rittera Vitezovića, Baltazar Adam Krčelić najistaknutija je ličnost hrvatskoga kulturnog života 18. st. Prema općoj ocijeni njegovih biografa, također i novijih, Baltazar Adam Krčelić bio je znamenita i zaslužna osoba hrvatske povijesti i kulture u tijeku XVIII. stoljeća – neumoran i plodan pisac svojega vremena. Umro je 29. ožujka 1778. u Zagrebu i pokopan u Zagrebačkoj katedrali.

Na inicijativu Udruge Ivana Perkovca 27. svibnja 2015. godine, ispred zgrade Opće pučke škole u Šenkovcu otkriveno je poprsje Baltazara Adama Krčelića i to je prvo javno obilježje njegova rođenja uopće. U prigodi Dana Šenkovca, ispred zgrade negdašnje Opće pučke škole u ovome mjestu, otkriveno je spomen poprsje zagrebačkom kanoniku, povjesničaru i prosvjetitelju Baltazaru Adamu Krčeliću.

Spomen poprsje, koje je otkrio župan Stjepan Kožić, a blagoslovio pomoćni biskup zagrebački Ivan Šaško, djelo je akademskog kipara Petra Ujevića.

„Krčelićev život pokazuje ne samo prepoznatljivu katoličku širinu koja je oblikovala europsku kulturu, nego i živu povezanost među europskim zemljama i narodima. U njemu gledamo one Hrvate koji su, ne zaboravljajući hrvatske korijene, svojim službama, znanstvenim radom, poznavanjem jezika povezivali Zagreb, Bolognu i Beč. I danas zaslužuju pozornost Krčelićevi pokušaji reformiranja školstva i gospodarstva, njegova marljivost u prikupljanju kulturnih dobara, njegova zauzetost za osvjetljavanje hrvatske povijesti“, rekao je tada biskup Šaško.

Nakon otkrivanja spomen poprsja, o životu i djelu Baltazara Adama Krčelića govorila je Teodora Shek Brnardić s Hrvatskog instituta za povijest. Kazala je da je Krčelić bio jedan od najvećih hrvatskih intelektualaca 18. stoljeća, a osvrnula se i na njegovo školovanje u zagrebačkoj Isusovačkoj gimnaziji, potom sjemeništu na Kaptolu te studij u Beču i Bologni. „Bio je povjesničar, pravnik, teolog, kanonik, član Sudbenog stola, profesor retorike, ispovjednik i predlagatelj reformi. Bio je daleko ispred svoga vremena“, rekla je T. Shek Brnardić.

Poprsje Baltazara Adama Krčelića upotpunilo je cjelinu društvenog i kulturnog značaja središta Šenkovca, a time je trajno iskazana zahvalnost tome velikanu hrvatskog prosvjetiteljskog i kulturnog života 18. stoljeća.

O Narodnoj knjižnici Baltazar Adam Krčelić

U Zagrebu se 1776. godine osniva Zagrebačka akademija znanosti s tri studija: filozofije, prava i teologije, a knjižnica postaje knjižnicom te ustanove. U to vrijeme prosvjetiteljstva prožima se ideja kako je knjiga, kao izvor znanja, javno i opće dobro. Pritisnut bolešću, a upravo vođen idejom kako su knjige izvor znanja i da kao takve moraju biti dostupne svima, Krčelić je 1777. godinu darovao svoju knjižnicu (677 tiskanih djela i pedesetak rukopisa) novoosnovanoj zagrebačkoj Kraljevskoj akademiji znanosti (danas sastavni dio fundusa Nacionalne i sveučilišne knjižnice). Pojedini rukopisi čuvaju mu se i u HDA, Arhivu HAZU i Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu te neki prijepisi u nacionalnim knjižnicama u Beču i Budimpešti). Zanimljivo je spomenuti da je Baltazar Adam Krčelić svojom darovnicom prekršio nepisano pravilo zagrebačkog Kaptola po kojem je njegova knjižnica trebala pripasti Kaptolu.

Nakon svega navedenog o životu i djelu Baltazara Adama Krčelića, vidljivo je kako je potrebito i važno da se upravo u rodnom mjesto utemeljitelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, osnuje narodna knjižnica s njegovim imenom. Stoga je Udruga Ivana Perkovca pokrenula inicijativu da se u zgradi Opće pučke škole u Šenkovcu osnuje Narodna knjižnica „Baltazar Adam Krčelić“.

Zahvaljujući donaciji knjiga svojih članova i građana za Narodnu knjižnicu “Baltazar Adam Krčelić” u osnivanju, udruga je prikupila knjižni fond od više 4 100 knjiga koje su složene u prostoru Stare škole.

Sve knjige su upisane u digitalnu bazu knjižne građe. Baza podataka s popisom svih naslova objavjena je na web stranici udruge kako bi svi korisnici imali kompletan uvid u knjižnu građu koju mogu posuditi u Staroj školi, uredovnim danom – svakog ponedjeljka od 18 do 20 sati.

Članovi Udruge Ivana Perkovca tako su realizirali svoju želju kako se upravo u Šenkovcu, u čijem središtu stoji zgrada Obće pučke škole sagrađene 1902. godine i koja je sjedište udruge, osnuje narodna knjižnica nazvana imenom Baltazara Adama Krčelića.

Knjižni katalog pogledajte ovdje.